Pogled na budućnost u logistici ponovo postaje pozitivan: prema logističkom indikatoru za treće tromesečje, poslovna očekivanja su najviša u poslednjih otprilike četiri godine. (Ilustrativna fotografija: Alphaspirit/stock.adobe.com)
Pogled na budućnost u logistici ponovo postaje pozitivan: prema logističkom indikatoru za treće tromesečje, poslovna očekivanja su najviša u poslednjih otprilike četiri godine. (Ilustrativna fotografija: Alphaspirit/stock.adobe.com)
2025-09-10

Savez logistike (BVL) je objavio rezultate Logističkog indikatora koje je prikupio Ifo institut za treće tromesečje 2025. Kao što proizlazi iz saopštenja za štampu BVL, postoje pozitivni trendovi u pogledu poslovnih očekivanja:

„Brojevi Logističkog indikatora BVL-a i Ifo-Instituta za treće tromesečje 2025. iznenađuju s obzirom na negativne izveštaje o razvoju konjunkture i broju nezaposlenih: poslovna očekivanja u logističkom sektoru doživljavaju pravi skok naviše i beleže najbolju vrednost od kraja 2021“, rekao je Kai Althoff, predsednik upravnog odbora BVL i izvršni direktor 4flow SE.

Vrednost indikatora porasla je sa 84,2 u prethodnom kvartalu na trenutnih 91,3.

Najviša ocena, prema podacima istraživanja, postiže strana pošiljaoca sa 92,9, što predstavlja povećanje od 4,8 bodova i najbolju vrednost od prvog kvartala 2022. Najviše poboljšanje sa plusom od 7,9 nalazi se kod logističkih pružalaca usluga, koji dostižu 89,2 – najbolja vrednost od četvrtog kvartala 2021. Takođe u trenutnom poslovanju i u poslovnoj klimi došlo je do poboljšanja: potonje dostiže 88,6, što

je najbolja vrednost od prvog kvartala 2022, a poslovno stanje pokazuje 85,9, najbolju vrednost u protekle dve godine.

„Svi ovi podaci, naravno, ne smeju da dovode u pitanje da smo u svim oblastima i dalje ispod normalne vrednosti od 100, odnosno na veoma niskom nivou. Ipak, jasna poboljšanja bi mogla da budu otrežnjujuća“, dodao je Althoff.

Poboljšanje objašnjava predsednik BVL na osnovu dosadašnjih konjunktur-programa vlade. BVL očekuje da će paketi vlade pokrenuti investicije koje su dugo odlagane. Uz to dolazi i najava kompanija da će investirati 630 milijardi evra kako bi ojačala lokaciju Nemačka.

„Druga tačka može se možda nasloviti „oporavak kroz smirenje“. Sa carinskim zaključcima je, bar malo, uvedena sigurnost planiranja“, objasnio je Althoff.

Čak i ako Evropa, pa time i Nemačka, najveća privreda i vodeća izvoznica, imaju nedostatke u odnosu na ranije okvire, bar je sada jasnije šta se može očekivati. Ali realno, i kod kompanija se vidi lagano opuštanje: od proleća, prema BVL-u,

i pošiljaoci i logistički pružaoci usluga mesečno su se poboljšali — kod pružalaca usluga u avgustu prvi put ponovo je probijena indikatorska vrednost od 90.

Svetlo i senke u pojedinim granama

Pogled na različite industrije u industriji i trgovini pokazuje veoma nerazrađenu sliku. Automobilska industrija suočava se sa ogromnim pritiskom u konkurenciji i troškovima. U carinskim pregovorima najgori očekivanja su izbegnuta. U metalnoj i elektroindustriji, kao i u gradnji stanova, poslednjih meseci zabeležene su pozitivnije promene. Još uvek vlada raspoloženje za novi početak u sektoru bezbednosti i odbrane. Realno gledano, mehanička industrija još uvek gleda na tekuću godinu sa skepticizmom; ovde se očekuje oporavak najranije 2026. godine, kažu u BVL.

Dalje negativno stanje je i u hemijskoj industriji, a i kod potrošača vlada još pesimizam, kako pokazuje HDE potrošački barometar. Stoga se ovde još ne može izvesti trend preokreta za logistiku.

„Pozitivni razvoj se može objasniti kroz izraženu osnovu. Trenutna situacija je uračunata u vrednosne lanca.

Sada se postavlja pitanje da li se može formirati pozitivan trend. Verovatno će ga značajno uticati razvoj globalnih ekonomskih i političkih okvirnih uslova“, kaže Althoff i dodaje „Radujem se pogledu na stanje duha koje me očekuje krajem oktobra na BVL Supply Chain CX u Berlinu — tamo imamo predstavnike celog privrednog sektora na jednom mestu i možemo uživo videti kako ide industrija — i pre svega kako inovativno i usmereno ka budućnosti se nosi sa temama poput KI, održivosti ili demografskih promena.“

Logistički indikator izračunava Ifo Institut po nalogu BVL. On proizlazi iz mesečnih konjunkturnih anketa za period od 2005. godine. Za određivanje indikatora koristi se više od 4.000 odgovora od pružalaca logističkih usluga (60 posto robe kao teret (bez vazdušnog saobraćaja); 40 posto špedicije i logistike) odnosno od preduzeća iz oblasti prerade (66 posto) i trgovine (veleprodaja: 17 posto; maloprodaja: 17 posto) kao korisnika logističkih usluga. Ukupni indikator se računa podjednako na osnovu rezultata pružalaca